Si ou fè pati yon fanmi Birman oswa Karen k ap viv isit la sou Temporary Protected Status, ou pwobableman santi tè a deplase dènyèman. Mo tanporè a te toujou nan non an, men pandan plizyè ane li te fonksyone tankou yon bagay ki pi solid. Kounye a manchèt sou deziyasyon TPS k ap fini fè estabilite sa a santi l frajil. Nou vle pale avè w dirèkteman, paske laperèz la reyèl men sitiyasyon an lwen pou l san espwa. Pou anpil nan nou, gen yon fòm pwoteksyon ki pi solid e pi pèmanan ki te disponib depi tout tan.
Poukisa moman sa a santi l diferan
TPS pèmèt moun ki soti nan sèten peyi viv ak travay isit la legalman lè li pa an sekirite pou yo retounen lakay yo. Yo revize li sou yon orè, epi yo ka pwolonje oswa fini yon deziyasyon. Dènyèman tribinal yo te fè li klè ke yo p ap toujou entèvni pou anpeche gouvènman an fini yon deziyasyon. Nou te ekri sou chanjman sa a lè Tribinal Siprèm la te louvri chemen an pou diminye pwoteksyon pou lòt nasyonalite, nan atik nou an sou desizyon TPS la ak revèy azil ou.
Leson nan desizyon sa a se pa ke ou ta dwe panike. Se ke ou pa ta dwe trete TPS kòm sèl plan ou. Si deziyasyon ou fini epi ou pa gen anyen lòt an plas, ou ta ka ekspoze. Bon nouvèl la se ke ou ka deja gen fondasyon yon ka ki pi solid anpil.
Pwoteksyon anpil nan nou poko reklame a
Azil egziste pou moun ki pè pèsekisyon ki baze sou ras, relijyon, nasyonalite, opinyon politik, oswa manm nan yon gwoup sosyal patikilye. Panse sou sa sa vle di pou fanmi ki te kouri kite Myanmar. Depi militè a te sezi pouvwa an 2021, peyi a te wè vyolans brital kont minorite etnik, ki gen ladan kominote Karen, Chin, ak Rohingya, ansanm ak pèsekisyon relijye, boule vilaj, ak konskripsyon fòse jèn moun. Sa pa bri an fon. Pou lwa azil, se sant ka a.
Anpil fanmi Birman ak Karen pa janm aplike pou azil paske TPS deja te kite yo viv ak travay isit la. Sa te yon chwa rezonab nan moman an. Men TPS ak azil pa menm bagay. TPS mete sitiyasyon ou an poz. Azil ka chanje li pou tout tan, louvri yon chemen pou yon green card epi, alafen, pou mennen fanmi an sekirite. Si ou vle yon eksplikasyon klè kòt a kòt, nou te ekri youn nan gid nou an ki konpare TPS, azil, ak withholding of removal.
E sou dat limit yon ane a
Men kesyon nou tande plis la, epi li merite yon repons onèt. Anjeneral gen yon règ ke ou dwe aplike pou azil nan yon ane apre dènye arive ou Ozetazini. Anpil moun ki kenbe TPS pandan plizyè ane sipoze règ sa a deja fèmen pòt la sou yo. Souvan, li pa fè sa.
Lwa a rekonèt egzepsyon pou dat limit yon ane a. Anba 8 C.F.R. section 208.4, kenbe yon estati legal tankou TPS ka kalifye kòm yon sikonstans ekstraòdinè ki eskize yon depo azil an reta, depi ou aplike nan yon tan rezonab. Si egzepsyon sa a anfòm pou sitiyasyon ou depann de faktè ak dat espesifik yo, sa ki egzakteman fè sa yon konvèsasyon pou genyen ak yon avoka kounye a, pandan gen tan pou depoze sou pwòp tèm ou olye nan yon kriz.
Azil se pa sèl pòt la
Menm nan sitiyasyon kote azil li menm bloke, ou pa san opsyon. Withholding of removal ak pwoteksyon anba Convention Against Torture pi difisil pou genyen, men yo ka rete yon depòtasyon nan Myanmar menm lè azil pa disponib. Yon avoka ki atantif gade tout pòt sa yo ansanm epi egzamine nenpòt ladan yo ki louvri pou ou. Pwen an se ke fen TPS se kòmansman yon estrateji legal, pa fen wout la.
Kite nou bati plan ou anvan dat limit la bati l pou ou
Fanmi ki pase nan tranzisyon sa yo pi byen se sa yo k ap aji pandan yo toujou gen chwa. Kounye a, ou pwobableman gen tan, yon seri faktè pwisan, ak plis pase yon fòm pwoteksyon pou pouswiv. Tann twò lontan, epi menm sitiyasyon an vin pi difisil epi opsyon yo vin pi piti.
Kidonk kite nou gade ka ou ansanm. Pote nenpòt sa ou genyen, ki gen ladan dosye TPS ou, istwa imigrasyon ou, ak memwa ou sou sa fanmi ou te kouri kite. Nou pral di ou onètman ki fòm pwoteksyon ou kalifye pou yo epi kijan pou pouswiv yo. Konsiltasyon an gratis, epi nou pral travay nan li ann Anglè, Panyòl, Franse, Kreyòl, oswa Mandaren, epi nou ka ranje entèpretasyon pou moun ki pale Birman ak Karen. Istwa ou enpòtan, epi li ka fondasyon yon avni pi an sekirite pase TPS pou kont li te ka janm ofri.
Ekri pa
Joshua Bardavid
I am the principal attorney with years of experience in immigration practice. I have successfully litigated hundreds of immigration cases and have been lead counsel in several precedent-setting appeals. Prior to working as an immigration attorney, I worked as a consultant to the United Nations High Commissioner for Refugees. I was editor-in-chief of New York International Law Review and graduated cum laude from St. John's University School of Law. I have lived in Washington D.C., West Africa, and the Middle East. I currently live in New York City. In my spare time, I enjoy travel and adventure, play soccer, and suffer as a Mets fan. I am a member of the American Immigration Lawyers Association (AILA).