Sa ki sot pase
Nan dat 25 jen 2026, Tribinal Siprèm lan deside ka Mullin v. Doe epi li retire dènye baryè legal ki t ap pwoteje Estati Pwoteksyon Tanporè (TPS) pou moun ki soti Ayiti ak Siri. Tribinal la deside jij federal yo pa ka kanpe desizyon gouvènman an pou mete fen nan yon deziyasyon TPS pandan y ap konteste desizyon sa a nan tribinal. Lòd ki te kenbe TPS Ayisyen ak Siryen an vivan yo se te ranvwa dat fen yo anba 5 U.S.C. seksyon 705, se pa t enjonksyon, epi Tribinal la retire yo. Mizajou 17 septanm 2026: TPS pou Ayiti ak Siri fini toutbon kounye a. USCIS di toulède deziyasyon yo fini depi 27 jiyè 2026, epi pèmi travay A12 ak C19 yo te bay moun ki gen TPS Ayiti ak Siri pa valab ankò.
Si ou se Ayisyen oswa Siryen, atik sa a pa yon avètisman sou yon bagay k ap vini ankò. Estati ou fini 27 jiyè 2026, epi jodi a ou gen apeprè sèt semèn depi ou antre nan sèl fenèt ki rete pou ou aplike pou azil. Li seksyon sou dat limit azil la anvan, epi rele yon avoka semèn sa a. Si ou gen TPS nan yon peyi ki toujou deziyen, ou poko pèdi anyen, epi rès atik la eksplike sa Tribinal la di, poukisa li depase Ayiti ak Siri lwen, ak etap konkrè ou ka pran kounye a.
Sa Tribinal Siprèm lan reyèlman deside
TPS se yon pwogram imanitè Kongrè a te kreye an 1990. Li pèmèt moun ki soti nan peyi ki dechire pa lagè oswa katastwòf viv epi travay legalman Ozetazini, san pè depòtasyon, pandan tout tan deziyasyon an dire. Yo te deziyen Ayiti apre tranbleman tè 2010 la. Yo te deziyen Siri an 2012 poutèt zak atwòs rejim Assad la. Pou anpil moun, pwoteksyon 'tanporè' sa a se lavi legal yo isit la depi plis pase yon dekad.
Sekretè Sekirite Enteryè a te kòmanse pwosesis pou mete fen nan toulède deziyasyon yo. Avi Federal Register yo te fikse dat orijinal yo: 21 novanm 2025 pou Siri (90 Fed. Reg. 45398) ak 3 fevriye 2026 pou Ayiti (90 Fed. Reg. 54733). Tribinal distri yo te ranvwaye toulède, epi apre desizyon Tribinal Siprèm lan, USCIS mete fen reyèl yo nan dat 27 jiyè 2026. Moun ki gen TPS yo te pote plent, yo te diskite ke fen yo te ilegal anba Lwa sou Pwosedi Administratif la epi, pou Ayiti, motive pa ras. Tribinal ki pi ba yo te kanpe fen yo pandan pwosè yo t ap kontinye.
Tribinal Siprèm lan ranvèse kanpe sa yo. Li montre yon sèl fraz nan lwa TPS la, 8 U.S.C. § 1254a(b)(5)(A), ki di pa gen “okenn revizyon jidisyè sou okenn desizyon ... konsènan deziyasyon, oswa fen oswa pwolongasyon yon deziyasyon, yon eta etranje ...” Tribinal la entèprete mo sa yo nan yon fason laj, men se pa san limit. Li deside ke entèdiksyon an kouvri tout reklamasyon ki pa konstitisyonèl, li ekri ke entèdiksyon revizyon jidisyè nan lwa TPS la 'aplike pou tout reklamasyon ki pa konstitisyonèl.' Mullin v. Doe, 609 U.S. ___, No. 25-1083 ak 25-1084, slip op. paj 18 (25 jen 2026). Reklamasyon konstitisyonèl se yon lòt kesyon, epi Tribinal la di klè li pa reponn li. Li refize deside si Kongrè a te pale ase klè pou bloke reklamasyon sa yo tou anba Webster v. Doe, 486 U.S. 592, 603 (1988), epi pati sa a nan opinyon an te jwenn sèlman kat vòt. Sou reklamasyon ke fen Ayiti a te motive pa ras, Tribinal la deside sèlman ke moun yo pa t gen anpil chans pwouve li epi konsa yo pa t gen dwa a yon soulajman pwovizwa. Li pa t deside kesyon sa a sou fon an, epi Jij Thomas te ekri apa pou fè remake sa.
Tradui soti nan langaj legal: lè gouvènman an deside mete fen nan TPS, pòt tribinal la fèmen anpil. Kongrè a te ekri li konsa, epi Tribinal la fè respekte li.
Sa a se pa sèlman sou Ayiti
Li ta yon erè pou li sa a kòm yon istwa Ayiti sèlman. Menm desizyon an deside sò TPS Siryen an nan menm opinyon an. Siryen ki bati katòz ane lavi isit la ak TPS yo nan menm pozisyon ak Ayisyen jodi a. Se poutèt sa atik sa a egziste an arab menm jan ak an kreyòl, epi nan tout lang nou ka rive.
Epi lojik la pa kanpe nan de peyi. Tribinal la apwouve yon entèpretasyon lwa a ki aplike pou chak deziyasyon TPS. Jan Tribinal la di li, administrasyon sa a 'mete fen nan tout deziyasyon TPS ki vin pou renouvèlman, 13 antou.' Nan dat 17 septanm 2026, USCIS toujou mete El Salvador, Liban, Soudan, Ikrèn ak Venezyela sou lis peyi ki deziyen kounye a, kidonk si peyi ou a se youn nan sa yo, ou poko pèdi anyen. Si ou gen TPS nan nenpòt peyi, mesaj desizyon sa a se menm bagay la. Estati ou frajil, gen ti chans tribinal yo ap sove li, epi moman pou bati yon plan ranplasman se pandan ou toujou gen estati, pa apre li fini.
Bagay ki pi enpòtan nan atik sa a: revèy azil ou
Men pati ki ka chanje tout bagay, ak pati moun rate jiskaske li twò ta. Si ou pè retounen nan peyi ou, ou ka gen yon dwa separe e endepandan pou aplike pou azil, men dwa sa a vini ak yon dat limit, epi pèdi TPS ka kòmanse kont rebò a.
Lalwa nòmalman egzije ou aplike pou azil nan yon ane apre dènye antre ou Ozetazini. Sa se 8 U.S.C. § 1158(a)(2)(B). Pifò moun ki gen TPS depi lontan deja depase dat limit yon ane sa a, epi anpil sipoze yo rate chans yo. Yo pa rate li, omwen pa otomatikman, paske menm lwa a gen yon eksepsyon.
Anba 8 U.S.C. § 1158(a)(2)(D), dat limit yon ane a pa aplike si ou ka montre 'sikonstans chanje' ki afekte kalifikasyon ou oswa 'sikonstans ekstraòdinè' ki eksplike reta a. Regleman ki mete sa an pratik yo se 8 C.F.R. § 208.4(a) pou ka devan USCIS epi menm 8 C.F.R. § 1208.4(a) pou ka nan tribinal imigrasyon. Epi regleman sa yo site TPS espesyalman. 8 C.F.R. § 208.4(a)(5)(iv) trete kenbe Estati Pwoteksyon Tanporè kòm egzakteman kalite 'sikonstans ekstraòdinè' ki eskize dat limit yon ane a.
Li pati sa yo ansanm epi danje a vin klè. Pandan ou gen TPS, eke ou pa depoze pou azil eskize. Men regleman an sèlman eskize reta a si ou depoze 'nan yon peryòd rezonab' apre sikonstans ekstraòdinè a fini. Gade 8 C.F.R. § 208.4(a)(5). An tèm senp, lè TPS ou fini epi ou tonbe pa gen estati, revèy reklamasyon azil ou a ka kòmanse mache, epi ou pa gen anpil tan.
Konbyen tan 'yon peryòd rezonab' dire? Lwa a pa mete yon nimewo sou li, men gouvènman an ekri sa l ap tann. Nan preyanbil règleman ki te kreye eksepsyon sa a, Depatman an ekri li 'atann yon moun k ap chèche azil aplike pi vit posib apre estati valid li fini,' ke 'klèman, tann sis mwa oswa plis apre estati a fini pa ta konsidere rezonab,' epi ke 'peryòd ki pi kout yo ta konsidere ka pa ka, avèk moun k ap deside a ap gade tout sikonstans yo.' 65 Fed. Reg. 76121, 76124 (6 desanm 2000). Li sa ak atansyon, paske li ale nan sans kontrè ak sa moun konn tande. Sis mwa se pa yon maj jenere. Se pwen kote gouvènman an di reta a pa rezonab ankò. Pou yon moun ki te gen TPS Ayiti oswa Siri epi estati li fini 27 jiyè 2026, sis mwa yo fini nan anviwon 27 janvye 2027. Nenpòt peryòd ki pi kout pase sis mwa jije ka pa ka selon tout sikonstans yo, epi jij yo rejte reta ki pi kout anpil. Trete janvye 2027 kòm bò deyò yon fenèt ki deja louvri, pa kòm yon objektif. Pi bonè ou depoze, se mwens agiman sa a ou gen pou fè.
Leson an se pa tann pou wè. Si ou se Ayisyen oswa Siryen epi ou pè retounen lakay ou, ou deja anndan fenèt la epi moman pou aplike pou azil se kounye a. Si ou toujou gen TPS nan yon lòt peyi, depoze anvan estati ou ekspire, pa nan fenèt ensèten apre a. Depoze pandan ou toujou gen TPS mete ou nan pi bon pozisyon devan dat limit yon ane a, men sa pa fèmen agiman an pou kont li. Anba 8 C.F.R. seksyon 208.4(a)(5), se ou menm ki gen chay pou montre ke sikonstans yo pa t kreye eksprè pa aksyon oswa inaksyon ou, ke yo te dirèkteman lye ak sa ki fè ou pa t depoze nan ane a, epi ke reta a te rezonab. Alinea (a)(5)(iv) ajoute ke ou te dwe kenbe TPS 'jiska yon peryòd rezonab anvan ou depoze demann azil la.' Chak mwa ou tann fè bagay sa yo pi difisil pou pwouve. Gen yon lòt bagay pou ou planifye, epi prèske pèsonn pa di moun sa davans. Aplike pou azil pa ba ou yon pèmi travay. Anba 8 C.F.R. seksyon 208.7(a)(1)(i), ou pa ka menm mande youn anvan 150 jou apre yo resevwa yon demann azil konplè, epi anba (a)(1)(v) yo pa ka bay youn anvan 180yèm jou apre ou depoze. Anba (a)(2), nenpòt reta ou mande oswa ou lakòz pa konte nan jou sa yo, kidonk tann nan ka depase sis mwa lontan. Si pèmi travay TPS ou a deja fini, planifye finans ou otou twou sa a depi kounye a. Se egzakteman poukisa ou bezwen pale ak yon avoka imigrasyon san reta.
Trete estati ou kòm frajil, epi aji konsa
Kit ou soti Ayiti, Siri, oswa nenpòt lòt peyi TPS, repons ki an sante pou desizyon sa a se pa panik epi se pa refi. Se preparasyon. Moun ki pare pou sa k ap vini an se sa yo ki itilize tan yo pou depoze sa ki te ka depoze epi rasanble sa ki te ka rasanble, pa sa yo ki te espere pwoblèm nan ap disparèt.
Sa vle di jwenn yon evalyasyon konplè e onèt sou chak opsyon ou ka genyen, epi anpil moun gen plis pase youn. Anplis azil, ou ka kalifye pou retansyon ranvwa oswa pwoteksyon anba Konvansyon kont Tòti, pou yon green card fanmi atravè yon mari oswa madanm, paran, oswa pitit adilt, pou yon viza U si ou te viktim yon krim, pou VAWA si ou te siviv abi, oswa pou yon soulajman okenn nan zanmi ou pa konnen. Sèl fason pou konnen se gen yon moun ki fè sa chak jou gade reyalite espesifik ou yo.
Li vle di tou okipe pèmi travay ou. USCIS di Dokiman Otorizasyon Travay A12 ak C19 yo te bay moun ki gen TPS Ayiti ak Siri sispann valab 27 jiyè 2026, epi anplwayè k ap ranpli Fòm I-9 dwe reverifye epi yo pa ka kontinye anplwaye yon moun ki pa montre otorizasyon travay aktyèl. Si anplwayè ou a poko pale de sa, l ap fè l. Tcheke si ou gen yon lòt pèmi travay nan yon lòt ka ki annatant, epi pale ak yon avoka anvan ou pale ak anplwayè ou. Li vle di tou mete dokiman ou yo an lòd, kenbe kopi tout bagay ki pwouve depi konbyen tan ou isit la ak sa ou bati, epi fè yon plan pou fanmi ou anvan gen yon ijans olye pandan youn.
Konnen dwa ou si ICE vini nan pòt ou
Avèk pwoteksyon TPS k ap tonbe, plis moun ap fè fas ak posibilite efreyan yon rankont ak ICE. Ou gen dwa, epi konnen yo davans se youn nan etap pwoteksyon ki pi pwisan ou ka pran. Ou gen dwa pou rete an silans. Ou pa oblije louvri pòt ou sof si yon ofisye montre ou yon manda yon jij siyen. Ou gen dwa pou pale ak yon avoka.
Nou te ekri yon gid detaye sou egzakteman sa a, epi nou ankouraje ou li li epi pataje li ak fanmi ou anvan ou janm bezwen li. Li “ICE nan Pòt Ou: Konnen Dwa Ou nan 2026.”
Ou pa oblije rezoud sa a pou kont ou
Desizyon sa a te fèt pou fè ou santi ou san pouvwa, kòmsi pòt yo ap fèmen epi pa gen pèsonn ki rete pou goumen. Sa se pa tout verite a. Pòt tribinal la pou konteste yon fen TPS ka pi etwat kounye a, men pòt azil yo, pòt lòt fòm soulajman, ak yon vrè defans toujou louvri, epi pi vit ou pase nan yo, se plis tan ou genyen pou prepare sa k ap antre avèk ou.
Nou pase ven ane ap reprezante moun nan egzakteman kalite moman sa a, nan lang ou panse a. Si ou te gen TPS Ayiti oswa Siri, oswa ou gen li nan nenpòt lòt kote, pa tann pwochen gwo tit la. Pale ak nou semèn sa a, paske dat limit atik sa a dekri a ap kouri, kit yon moun di ou sa kit li pa di ou. Erè ki pi chè ou ka fè jodi a se pa fè anyen.
Ekri pa
Joshua E. Bardavid
Immigration attorney at Bardavid Law, P.C. with years of experience helping clients navigate the U.S. immigration system.